Pedagog

Za razvoj vještine čitanja nisu važne samo metode početnog čitanja, nego ipredčitalačko doba. Predčitalačko doba je vrijeme koje prethodi početnom čitanju,odnosno vrijeme u kojem dijete ne čita samostalno već mu se tekst prenosiposredovanjem druge osobe ili medija. Iako dijete ne čita, ono se susreće saslikovnicom s različitim tekstovima popraćenim slikama ili knjigama koje mu čitajuodrasli tako da mu knjiga nije nepoznata. Pokazalo se da su češći susreti s knjigombili poticajni i da su djeca koja su odrasla u čitalački poticajnom okružju postala bolji čitači i zainteresirani čitatelji. ŠTO JE SLIKOVNICA? Po definiciji se slikovnica može opisati kao književni format koji kombinira pisani jezik s vizualnim elementima kako bi stvorio narativno iskustvo prilagođeno djeci. Prema Hlevnjak (2000), slikovnica se definira kao knjiga koja kombinira pisani jezik i vizualne elemente, često u obliku minijatura ili ilustracija, što predstavlja temeljnu karakteristiku slikovnice. Ilustracije imaju ključnu ulogu u slikovnici i čine je prepoznatljivom. Slikovnica je najbogatiji izvor pisane riječi s kojim se dijete može susresti u ranom djetinjstvu. Slikovnica, kao ‘prva djetetova knjiga’ (Stričević, 2006.), svakodnevno uveseljava, odgaja i obrazuje veliki broj djece rane dobi olakšavajući im na taj način otkrivanje suvremenog svijeta.  Ako se radi o dobroj i vrijednoj slikovnici, u pravilu su

Brojna su istraživanja pokazala da se djeca kojoj se čita i priča od najranije dobi brže razvijaju, zainteresiranija su za okolinu, brže uče, bolje se snalaze u komunikaciji s drugima, razvijaju predčitačke vještine, spremnija su za samostalno čitanje… Stoga čitanje djetetu treba postati dio svakodnevnog ugodnog druženja roditelja i djece J ČITANJE DJETETU OD NAJRANIJE DOBI: pomaže u stvaranju posebne emocionalne veze između djeteta i odrasle osobe izaziva zadovoljstvo i ugodu djeteta uvodi dijete u svijet umjetnosti i književnosti unapređuje djetetove sposobnosti slušanja pomaže u razvoju opažanja, promatranja, pažnje, pamćenja, mišljenja i logičkog zaključivanja uvodi dijete u raznoliki svijet zbivanja i iskustava, razvija djetetove interese, omogućava stjecanje znanja proširuje i obogaćuje njegov rječnik i govorne sposobnosti pomaže djetetu da razvije predčitačke vještine neophodne za samostalno čitanje bogati maštu i kreativno mišljenje razvija djetetove osjećaje i sposobnost uživljavanja u osjećaje drugoga pomaže usvajanju moralnih vrijednosti i humanih poruka pridonosi motivaciji za samostalno čitanje i uživanju u čitanju i knjizi pomaže djetetu da zavoli knjigu KADA ČITATI: s čitanjem valja započeti od rođenja djeteta, jer slušanje glasa odraslog razvija slušnu osjetljivost za glasove i govor – iznimno važnu predčitačku vještinu čitajte djetetu uvijek kad imate priliku, no stvarajte i posebne rituale čitanja

Ubrzani tempo života, obilje poslovnih obveza i uporaba digitalnih medija značajno  utječu na sve aspekte naših života, što ostavlja malo  kvalitetnog vremena za zajedničke obiteljske trenutke. Mnoga istraživanja ukazuju na  važnost vremena koje djeca provode sa svojim roditeljima i  zaštitnu ulogu koju takva druženja imaju. Obiteljski zakon  podsjeća na  važne elemente zdravlja, razvoja, njege i zaštite djeteta, posebice u članku 95 koji govori kako su roditelji dužni  odgovorno čuvati i njegovati dijete te se skrbiti o njegovim potrebama. Posebice je važno vrijeme godišnjih odmora  jer nam omogućava više kvalitetnog zajedničkog vremena.  Prema teoriji snage obitelji  svakodnevno provođenje slobodnog vremena s  obitelji povezano je s kohezijom obitelji (osjećaj povezanosti među članovima obitelji) i brojim pozitivnim ishodima za razvoj djece (pogotovo male djece), uključujući socio-emocionalni, fizički, kognitivni razvoj i razvoj jezika, pri čemu je važno djeci osigurati stimulirajuću okolinu. Roditeljima se nameće niz pitanja kako u izazovnom ljetnom periodu zadovoljiti potrebe djeteta, također i svoje potrebe, te se istodobno osjećati dobro i uspješno u svojoj roditeljskoj ulozi. Iznimno je važno   djeci rane, predškolske i školske dobi osigurati uvjete da se tijekom ljeta opuste i odmore – tzv. „odmor od vrtića“. U planiranju zajedničkog ljetnog vremena  najčešće se  primjećuju dvije krajnosti:  potpuna struktura