Arhiva kategorije: Stručni članci

Razdoblje prilagodbe

Razdoblje prilagodbe je vrijeme uspostavljanja socio-emocionalne veze između djeteta i odgojitelja, vrijeme u kojem se i dijete i odgojitelj, ali i roditelji, prilagođavaju novoj situaciji.

Djetetovo ponašanje u prilagodbi i trajanje razdoblja prilagodbe je individualno i različito od djeteta do djeteta. Ovisi o dobi djeteta, djetetovom temperamentu, ranijem iskustvu odvajanja i obiteljskom okruženju u kojem odrasta.

Strah od odvajanja normalna je djetetova reakcija. Svoj strah dijete u dobi do tri godine uglavnom izražava plačem, odbijanjem jela, spavanja, previjanja, odlaska na wc, kontakta sa odgojiteljima, s djecom, sudjelovanja u igri.

Budite spremni na iznenađenja: dijete će se možda ponašati drugačije od  onog kako ste navikli ili kako ste se „dogovorili“. Unatoč dobroj pripremi, dijete će možda zaplakati, pružiti otpor, biti tužno ili nesigurno… Ne požurujte dijete! Ne grdite ga! Ne sramite se.

Kada dijete krene u vrtić:

~ planirajte što više vremena za dijete – uzmite godišnji odmor

~ dopustite djetetu da se samo probudi

~ neka jutarnje spremanje i sam polazak budu vedri i opušteni

~ planirajte da prvih tjedan- dva boravak u vrtiću bude kraći

    (u dogovoru s odgojiteljem)

~ dopustite djetetu da odabere prijelazni objekt koji ga umiruje

    (duda, dekica, igračka, fotografija i sl.)

~ pred djetetom pričajte pozitivno o vrtiću

~ prilikom dolaska u vrtić budite smireni i opušteni, u suprotnom će 

    dijete osjetiti vašu uznemirenost i strepnju

~ budite iskreni s djetetom i nemojte obećavati nemoguće odnosno da

    ćete odmah doći

~ ne odugovlačite rastanak uz silne poljupce, te odlaženja i vraćanja

~ poželjno je uspostaviti isti ritam dolaska u vrtić, te redovito dovoditi

    dijete (osim u slučaju bolesti)

~ iznimno je važno uspostaviti dobar kontakt s odgojiteljima

 Suradnja roditelj – odgojitelj iznimno je važna jer se osim s roditeljem dijete poistovjećuje s odgojiteljima, oponaša ih, igra se s njima, boravi s njima najveći dio vremena. U tom procesu sudjeluju gotovo ravnopravno roditelji i odgojitelji kao modeli ponašanja djetetu. Iz tog razloga pojmu suradnja dajemo poseban naglasak. U toj interakciji sudjeluju i dijete i roditelj i odgojitelji jer jedni drugima imaju što reći, pokazati, uputiti, pomoći, upozoriti, a dijete je naše pozitivno potkrepljenje. U našem vrtiću oblici suradnje s roditeljima provode se putem kutića za roditelje, informativnih razgovora, roditeljskih sastanaka te raznih radionica i druženja.

Kako pripremiti dijete za školu

Kako pripremiti dijete za školu

Polazak u školu predstavlja veliku promjenu u životu djeteta i njegove obitelji. Dijete se mora prilagoditi novim pravilima ponašanja; sjediti na jednom mjestu duže vrijeme, pratiti aktivnost do kraja, doći na početak nastave, a njegova sposobnost učenja i izvršavanja zadataka stalno se procjenjuju.

Također, to je prva provjera djetetovih socijalnih, emocionalnih, intelektualnih i drugih sposobnosti.
Kako bi dijete moglo udovoljiti novim zahtjevima treba biti psihofizički zrelo za polazak u školu. Kronološka dob kao jedini kriterij uspješnog starta đaka-prvaka pokazao se nedovoljno pouzdanim. Pored razvijenih intelektualnih sposobnosti: pamćenja, rezoniranja i koncentracije ,potrebno je da posjeduje neke vještine i znanja, a također i određeni stupanj socio-emocionalne zrelosti.

Sposobnosti i vještine koje dijete treba posjedovati pri upisu u školu

Grafomotoričke vještine

• Posjeduje fleksibilnost šake i prstiju, pravilno drži olovku, linija mu je jasna, adekvatnog pritiska
• Po uzorku zna povlačiti linije od crte do crte, od točke do točke , ravne kružne i valovite linije
• Zna precrtati geometrijske likove: kvadrat, trokut, romb
• Zna napisati svoje ime velikim tiskanim slovima

Prostorni odnosi

• Razumije prostorne odnose: gore, dolje, ispred, iza, na, u, ispod, iznad
• Usvojilo je: orijentaciju na:
– tijelu (desna/lijeva ruka, desna/lijeva noga, desno/lijevo oko)
– u prostoru (što je desno od njega, a što lijevo, zna odrediti smjer kretanja)
– na papiru (što je na desnoj strani papira, a što na lijevoj)

Vremenski odnosi

• Razumije vremenske odnose: prije, poslije, jutro, podne, večer, prije podne, poslije podne
• Poželjno je da poznaje dane u tjednu, te snalaženje na satu (puni sat)

Numeričko poimanje

• Broji mehanički barem do 20, uz pokazivanje do 13
• Snalazi se u pojmovima više, manje, oduzmi, dodaj
• Razumije pojam skupa:
– što sve spada u neki skup, a što ne (klasifikacije po obliku, veličini, težini, boji)
– uspoređuje dva skupa (gdje ima više, a gdje manje)
– zna da se dodavanjem skup povećava, a oduzimanjem smanjuje
• U skupu od 10 elemenata zna rezultat dodavanja za jedan i oduzimanja za jedan uz pokazivanje
• Povezuje brojku uz količinu (npr. brojka 9=9 elemenata)
• Mjereći može usporediti koji su predmeti duži, veći, širi

Boje

• Prepoznaje i imenuje boje: žuta, zelena, crvena, plava, bijela, crna, smeđa, narančasta, ljubičasta

Govor i rječnik

• Pravilno izgovara sve glasove (dozvoljeno je umekšano izgovaranje nekih glasova zbog ispadanja mliječnih zubi)
• Pravilno se gramatički izražava (koristi množinu, jedninu, zamjenice, govori pravilno u rodu i padežu)
• Zna verbalno definirati jednostavne pojmove (npr. što je stolica? U definiciji spominje čemu stolica služi, kakvog je oblika, od čega je napravljena i sl.)
• Zna verbalno iskazati po čemu su neke stvari, bića, pojave slični, a po čemu su različiti
(npr. po čemu su slični muha i leptir?)
• Zna prepričati kraći događaj ili priču u pravilnom slijedu: uvod, tijek, završetak

Predčitalačke vještine

• Može rastaviti poznate riječi na slogove
• Prepoznaje i imenuje s kojim glasom počinje i s kojim glasom završava riječ
• Zna imenovati riječi na zadani glas (igra “na slovo na slovo)
• Zna prepoznati da li je zadani glas na početku riječi, na kraju ili u sredini
• Zna rastaviti jednostavne riječi na glasove
• Od pojedinih glasova zna sastaviti jednostavnu riječ (npr. M-A-M-A, O-K-O i sl.)
• Prepoznaje simbole slova i brojki
Koncentracija
• Na zadatku se može zadržati 15-20 minuta, dok trajanje igre može biti i 60 minuta uz kratke otklone pažnje

Samostalnost

• U brizi za sebe: zna se sam odjenuti, obuti i vezati cipele, samostalan je pri jelu i u korištenju WC-a
• Snalaženje u saobraćaju: poznaje pojmove: semafor, zebra, kolnik, pločnik, poznaje osnovna pravila ponašanja u saobraćaju
• Snalaženje u komunikaciji s drugima: poznaje i koristi običaje kod pozdravljanja,
poznaje pravila ponašanja na ulici, u trgovini, kada je to potrebno, zna kako i od koga može zatražiti pomoć
• Radne navike: ima sitna kućna zaduženja

Socioemocionalna zrelost

• Sposoban je u velikoj mjeri kontrolirati svoje emocije, a ne da emocije kontroliraju ponašanje
• Sposoban je za odgađanje zadovoljstva kako bi postigao cilj (riješio zadatak do kraja)
• Sposoban je za suradnju s drugima (dogovor, kompromis)
• Konflikte pokušava riješiti na socijalno prihvatljiv način
• Motiviran je za sudjelovanje u društvenim igrama (lota, memori, čovječe ne ljuti se i sl.), poštuje pravila igre
• Pokazuje interes za igre na papiru, motiviran je za dobar uradak
• Ima razvijen osjećaj sigurnosti i samopouzdanja

Da li je potrebno dijete učiti čitati i pisati prije polaska u školu?

NE

Zato što:

• Dijete koje ima dobro razvijene grafomotoričke vještine brzo će naučiti pisati slova
• Dijete koje nauči pisati slova prije škole, može ih naučiti pisati na neispravan način,
što će mu otežati usvajanje vještine pisanja u školi
• Dijete koje ima dobro razvijene predčitalačke vještine, brzo će i bez napora usvojiti
vještinu čitanja
• Prvih dana u školi, dok će druga djeca usvajati vještine čitanja i pisanja, takvom će
djetetu biti dosadno. neće usvajati radne navike učenja kao druga djeca. To će mu predstavljati problem kada nastupi usvajanje gradiva koje mu nije od ranije poznato
• Važnije od usvojenosti vještine čitanja i pisanja je da dijete bude psihofizički zrelo
prema opisanim kriterijima

Priprema djeteta pred sam polazak u školu

• Obavijestiti dijete na vrijeme o promjenama u njegovom životu koje će se dogoditi kada krene u školu. (npr. dio dana će ostajati sam u kući, samo će kontrolirati izvršavanje nekih zadatak – zaključavanje stana pri odlasku u školu i sl.)
• Uputiti dijete na osobe koje mu mogu pomoći u slučaju potrebe dok je samo kod kuće
• Privikavati dijete tijekom ljeta na situacije u kojima će trebati pokazati oprez
• Uputiti ga kako se dolazi do škole, upozoriti na opasna mjesta (npr. prijelazi preko ceste)
• Osigurati radni prostor u stanu (pisaći stol) koji je uvijek isti i samo djetetov, koji ono može urediti prema svojem izboru, ali tako da na stolu ne bude puno sadržaja koji će mu odvlačiti pažnju.
• Zajedno s djetetom obaviti kupnju školske torbe i školskog pribora, kupnju obaviti u ugodnoj atmosferi
• Poticati pozitivne stavove djeteta prema školi i učenju

Preporučamo pročitati:

M. Čudina Obradović: Igrom do čitanja, Zagreb. Šk. knjiga
M. Čudina Obradović: Matematika prije škole, Zagreb, Šk. knjiga
M. Čudina Obradović: Čitanje prije škole, Zagreb, Šk. knjiga
M. Peteh: Svako slovo nešto novo,
E. Slunjski: Kad djeca pišu, broje, računaju…, Varaždin, Stanek

Radni listovi, časopisi, CD za djecu:
S. Philipps: Predvježbe pisanja – Igre olovkom, Jastrebarsko, Slap
V. Hrvoj, K. Puškarić: Pokaži što znaš, Zagreb, FoMa
V. Hrvoj, K. Puškarić; Pokušaj nešto novo, Zagreb, FoMa
V. Orehovec: Vježbe grafomotorike i opažanja, Zagreb, FoMa
K. Ardalić, D. Varićak: Priprema za školu, Zagreb,
E. Slunjski: Kad djeca pišu, broje, račuinaju…, Varaždin, Stanek
J. Žderić: Brojanka, Istraživanka, Crtanka, Promatranka, Čitanka, Zagreb, Profil
CD:
• Sunčica među slovima
• Sunčica među brojevima
• Sunčica u prirodi

Časopisi:
• Tintilinić
• Zvrk